KAKO JE LIJEP ČIST NARAŠTAJ!
Studenti u konkatedrali pripremaju se za ispovijed
Osijek to još nije vidio! Možda nekada davno, ali u ovoj postkomunističkoj generaciji – Osijek to još nije doživio! Studenti okupljeni oko svoje duhovne zajednice DUHOS, koju vodi o.Arek Krasicki, danas su svojim djelovanjem u gradu – „sol zemlje“ „svjetlo svijeta“, radost svojih kolega i Crkve. Jednostavno su – fantastični!
Stotine njih svakog utorka, drugu akademsku godinu zaredom dolaze u župnu crkvu sv.Ćirila i Metoda na tjedno jednosatno klanjanje pred izloženim Presvetim Oltarskim sakramentom. Sam njihov dolazak u tolikom broju je lijep prizor. Dok sam, jednom, išla prema crkvi, iz svih smjerova mladići i djevojke u grupama su ulazili u crkvu. Prišao mi je stariji gospodin: “Oprostite, što se danas događa u ovoj crkvi? Jel’ to neka priredba? Zašto toliko mladih ulazi u ovo vrijeme (20h)?“ Odgovorila sam sa smiješkom: “To su studenti koji dolaze na klanjanje svakog utorka od 20 do 21h, a često ostanu u molitvi i duže!“ Bio je iznenađen kad je to čuo, ali i veoma obradovan!
Jednom je, u razgovoru za katolički mjesečnik „Veritas“, kardinal Kuharić govoreći o poslanju žene, rekao: “Mi trebamo djevice s majčinskim srcem i majke s djevičanskom dušom“. Upravo mi tako izgledaju djevojke koje sesvakog utorka okupljaju na klanjanje u crkvi Sv.Ćirila i Metoda u
Osijeku: kao buduće majke s djevičanskom dušom, ili buduće Isusove zaručnice u samostanu, ili Svjetovnom institutu, ili u misijama – kao djevice s majčinskim srcem. A mladiće vidim kao sv.Josipa – koji je uvijek tu, uvijek pun razumijevanja, diskretan, mio, blag, dostojan povjerenja Božjega, i blagoslov za Majku i Dijete. Veoma je „avangardna“ molitvena zajednica “Čisto srce“ koju su upravo ovi studenti sa svojim kapelanom stvorili – grupa koja se svakog četvrtka sastaje na molitvu u novom studenstkom domu: razmatraju svete tekstove, poste i pjevaju psalme s jedinim ciljem: živjeti predbračnu čistoću, moliti Boga za milost spoznavanja njegove volje i – za budućeg supruga – suprugu, milost ustrajnosti, te živjeti bračnu čistoću i vjernost do smrti… I, što je u suprotnosti s percepcijom mladih ljudi kao površnim i nekonvencionalnim, nespremnih na žrtvu, upravo ova molitvena grupa postaje iznimno atraktivna: sve više i više studenata i studentica se priključuje njihovim životnim vrijednosnim stavovima, koji „mirišu“ na prelijepe ljiljane iz „Pjesme nad pjesmama“. To je istinska radost, istinska sloboda, mir i razigranost, s okusom neba!… Među njima su, sasvim sigurno, budući supružnici, ako Bog želi – i budući svećenici, buduće duhovne osobe koje će se posvetiti Bogu, ali svi će oni, dušom i srcem kušajući Duha Svetoga, znati prepoznati Božje puteve i djecu će odgajati u slobodi djece Božje, u predanju i povjerenju, te nastojati, do boli živjeti u skladu sa svojom savješću i Božjim nadahnućima. Jer, Božja volja jest radost čovjekova i iskustvo ljubavi u punini.
Prelijepo je bilo čuti na kraju klanjanja u utorak, tjedan dana prije Božića, studenticu koja je objavila radosnu vijest, koaj je zvučala kao anđeosko javljanje pastirima pored Betlehema: “Donosim vam radosnu vijest! Obitelj Husar o kojoj sam vam prošlog tjedna govorila – otac, majka i petoro maloljetne djece, koja su izbačena iz stana dobili su kuću! Prikupljeno je dovoljno novaca da joj se kupi – kuća!“ Studenstka kreativnost, zauzetost i maštovitost i konkretnost rješavanja problema tako biblijski prepoznatljiva, očaravajuća je!
U godini vjere – sve ovo, veliki je znak optimizma i nade! U njima se prepoznaje čežnja, ali i realizacija snova onih osječkih studenata koji su, u godinama tek nastajanja Sveučilišta jednakim žarom željeli „zapaliti svijet Ljubavlju“, ali im zbog „moralno-političke nepodobnosti“ nije bilo moguće javno, u medijima, pogotovo ne u institucijama, školama i fakultetama, te gradskim prostorima svoju vjeru i radost ponuditi svima u gradu. Vidjeti na Filozofskom fakultetu DUHOSOV „Duhovni kutak“ s kršćanskim meditacijama, krunicom, fotografijom kardinala Kuharića i Majke Božje za neke davne studente, koji su tu studirali dok se još zvao Pedagoški fakultet – bio je – pozitivan šok! Još jedan šok je spoznaja da pano uređuje jedna profesorica i studenti, između kojih je i jedna časna sestra! Ovo je zaista bilo – apsolutno nezamislivo! Bravo studenti i profesori! Sjajni ste! Gledajući vas, moleći s vama, i za vas, spontano se se kliče s kardinalom Kuharićem: “Kako je lijep čist naraštaj!“ Bog vas blagoslovio i Gospa vas čuvala – u svim danima života!

Studenti na tjednom klanjanju u crkvi sv. Ćirila i Metoda
Ana Penić














