Sveta Marija – Crna Gospa u Montserratu (5)

Samostan Montserrat, punim imenom Santa Maria de Montserrat (španjolski: Monasterio de Montserrat) je benediktinska opatija, koja se nalazi na planini Montserrat, u Kataloniji u Španjolskoj. Glavno je svetište u Kataloniji.

Majka Božja Montserratska (Crna Gospa iz Montserrata, još i La Moreneta, katalonski Mare de Deu de Montserrat) naziv je za Mariju koja se štuje u benediktinskom samostanu na Montserratu.

Montserrat je kamenita planina, koja se nalazi pedesetak kilometara sjeveroistočno od Barcelone. To je najpoznatija planina u Kataloniji (Cataluny), ponos svih Katalonaca. Na Montserratu, čudesno lijepoj planini, nalazi se najpopularnije Svetište sa Crnom Gospom, jedinom u svijetu, Manastir Benedicto de Montserrat. Ime Montserrat nastalo je od riječi mont i serrat (zatvorena planina) što u stvari i jest. Samo jedan mali prostor je otvoren a sve ostalo zaokruženo prstenom visokih stijena. Priroda je oblikovala čudesne igre monilitnog kamena a vrijedna katalonska ruka obradila. Taj mali omeđeni prostor u vplanini dnevno posjeti nekoliko tisuća turista. Na tom kamenom platou nalazi se svetište, restorani, hoteli, izletišta…

Foto: drusany.com

Povijest svetišta

Prema kršćanskoj predaji, jedne noći godine 808., bdijući u planini Montserrat kod svojih stada, nekoliko pastira je vidjelo svjetlo koje silazi s neba i čulo pjevanje i glazbu. Pastiri su o tome obavijestili svoga gospodara grofa u Barceloni, Geoffrya le Velu, i crkvene vlasti. Grof je s biskupom Mauresa i sa pastirima otišao do mjesta događaja. Nakon pažljivog pretraživanja, otkrili su kip Blažene Djevice koja drži Djete Isusa u rukama. Kip su ponijeli sa sobom, no na jednom mjestu postao je (pre)težak i nepomičan. Shvatili su to kao Božji znak da na tom mjestu kip treba ostati i biti čašćen. To čudo je potaklo grofa Barcelone da redovnicama tamo sagradi samostan. Kad je samostan bio gotov pozvao je časne sestre i kraljevske opatije Las Puellas iz Barcelone. Prva opatica samostana Gospe od Montserrata bila je grofova kći Richilda. Samostan je uveden u posjed 895. Ova zajednica časnih sestara postojala je do oko godine 976., kada je grof od Barcelone, Borrell, uz suglasnost pape, doveo benediktince na Montserrat.

Crni drveni kip Majke Božje Montserratske potječe iz 12. stoljeća. Papa Lav XIII. je 11. rujna 1881. proglasio Djevicu Montserrata zaštitnicom Katalonije. Danas je svetište poznato hodočasničko i turističko odredište. Blagdan Majke Božje Montserratske slavi se 27. travnja.

Samostan ima vrijedan kip Crne Gospe od Montserrata. Prema predaji, ovaj su kip pronašli pastiri u gorju Montserrat 808. godine.

Povijest samostana

Samostan je stoljećima bio vjersko i političko središte Katalonije. Prvi spomen datira iz kasnog 9. stoljeća. Godine 1025. osnovan je današnji benediktinski samostan, koji je sagrađen u romaničkom stilu. Na rang opatije uzdignuo ga je 1410. protupapa Benedikt XIII. U 1592. je sagrađena i posvećena nova katedrala izgrađena u renesansnom stilu s elementima gotičke arhitekture. U 1811. samostan je spaljen od strane Napoleonove vojske. Bio je pod ruševinama do 1844. kada je započela obnova i dogradnja, što je trajalo do 1948. godine.

Unutar samostanskoga kompleksa nalaze se ostatci romaničkoga portala iz 12. stoljeća i gotičkoga klaustra iz 15. stoljeća. U samostanskom okružju nalazi se križni put izrađen početkom 20. stoljeća i špilja s kapelom iz 12. stoljeća.

Samostan Montserrat

U opatiji je od ranoga srednjega vijeka djelovala glasovita samostanska škola, posebno poznata po njegovanju duhovne glazbe. Ovdje je i knjižnica koja ima vrlo vrijedne rukopise od kojih su neki među najstarijima na svijetu. Knjižnica ima više od 250 000 knjiga. Uz to postoje i značajne pretpovijesna i egipatska zbirka. U samostanu su brojna umjetnička djela poznatih slikara i kipara, poput El Greca, Salvadora Dalija, Pabla Picassa, Francisca de Zurbarána, Jusepea de Ribere i Caravaggia. Samostan je od 1918. godine imao vlastitu tiskaru.

Klaustar samostana

Nakon oporavka od rana zadobivenih u bitci, časnik Ignacije Loyola je hodočastio Crnoj Gospi u Montserrat 25. ožujka 1522., a danas je poznato hodočasničko i turističko odredište.

Od 15. do17. st. u benediktinskom samostanu na Montserratu bila je  glasovita škola teologije, filozofije, književnosti, slikarstva i glazbe.

Pripremila: OMM

*1. puta objavljeno 5. listopada 2017.