Tada se činilo kako s njime nestaje misijski san o evangelizaciji srednje Afrike. No, on je stalno govorio kako njegovo djelo neće umrijeti i ono zaista danas cvate poput dobrog sjemena bačenog u afričku zemlju.
I to je istina: danas je Afrika kontinent u koje kršćanstvo cvjeta i širi se na Europljaninu nezamisliv način!
U Africi je kršćanstvo zamijenilo islam na vodećoj poziciji među vjerskim zajednicama s najvećim brojem pripadnika. Kršćani sada čine 46,53 posto stanovništva kontinenta, muslimani 40,64 posto i sljedbenici afričkih religija 11,8 posto.
U 31 od 59 afričkih država prevladava kršćansko stanovništvo. Većinski je islamska 21 zemlja, a u 6 država dominiraju tradicionalne religije. Dok su Afrikanci godine 1900. činili samo 2 posto ukupnog broja svih kršćana u svijetu, sada predstavljaju oko 20 posto. Za deset godina zajednice svih krštenih Afrikanaca postat će najveća kontinentalna skupina kršćana u svijetu, veća i od europske, kao i od obiju polovica američkih kontinenata.
Već i sada je broj praktičnih vjernika u Africi veći nego u Europi!
Pogledajte donji graf o broju katolika u Africi, s napomenom da u Africi jako raste i kršćanstvo protestantskih denominacija koje je umrlo u Europi:
Tko je misionar koji je posijao sjeme kršćanstva u Africi?
Sveti Daniel Comboni rođen je u mjestu Limone sul Garda u blizini Brescie 15. ožujka 1831. Već u djetinjstvu se oduševio za misijski ideal u Zavodu don Mazze u Veroni. Studirao je teologiju, medicinu i učio mnoge strane jezike. Za svećenika je zaređen 1854., a tri godine poslije s još četiri svećenika pošao je na ekspediciju u središnju Afriku kako bi tamo istražio mogućnost uspostavljanja misije. No, pogubna klima i neiskustvo misionara, uzroci propasti prethodnih pokušaja, uključujući i onih same Svete stolice, izazvali su propast i ove misije.
Shrvan poteškoćama i vrućicom, Comboni je bio prisiljen vratiti se u domovinu, ali je zauvijek zavolio Afriku. Moleći se na grobu svetoga Petra, primio je rješenje svojih dilema, bilo je to poput prosvjetljenja, a on će to nazvati ‘Božjom milošću’ koja ga je nadahnula za Plan obnove Afrike putem nje same.
Foto: GettyImages
Bio je to složen plan na čijem je ostvarivanju trebala djelovati čitava Crkva. Iznio ga je i samom papi Piju 9. koji ga je ohrabrio riječima: ‘Pođi i budi dobar Kristov čovjek’.
Comboni je započeo svoj put Europom kako bi u svim vjernicima probudio misionarski duh. Svoj plan na djelu prvi je puta okušao u Egiptu, u Kairu otvarajući misije u kojima su biskupijski svećenici radili zajedno s redovnicima iz drugih instituta. Comboni se obratio biskupima okupljenima u Rimu na Prvom vatikanskom saboru, pozivajući ih na razmišljanje o misionarskom pozivu Crkve.
Njegov je poticaj i prihvaćen, pa su zahvaljujući revnosti koju je on pobudio, otvorene misije i u središnjoj Africi (Sudanu) povjerene Comboniu. Tako je 1873. ponovno započelo djelo evangelizacije Afrike.
Četiri godine kasnije, papa je priznao Combonijeve rezultate, imenujući ga apostolskim vikarom. Njegove su posljednje godine života ipak bile poput istinske kalvarije zbog pobuna u Sudanu i nesklonosti stanovitih Crkvenih i političkih sredina kao i od nekih njegovih suradnika. No, Daniel Comboni je po primjeru svetih prihvatio križ kao sigurno jamstvo plodnosti njegove ljubavi prema Africi. Nazivajući Afrikance ‘crnim biserjem’ tvrdio je kako Afrika svoje dostojanstvo i identitet može pronaći samo unutar Crkve i tijela Kristova. Shrvan groznicom, vratio se u Kuću Očevu. Umro je na današnji dan, 10. listopada 1881.
Daniela Combonia blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II. 1996., a svetim 2003. godine.
*1. puta objavljeno 10. listopada 2019.
