Želimir Puljić: Božji glasnici

Predgovor

Knjiga koju čitate plod je “serijala sveci u Godini vjere”, a priloge u Zadarskom listu pisao je Nebojša Gunjević, sadašnji Tajnik nadbiskupijske Klasične gimnazije “Ivan Pavao II.” u Zadru. Tako je, evo, nastala ova knjiga pod naslovom “Silna srca” koja pripovijeda o pedesetak Božjih glasnika koji su, kako sam autor veli, bili i ostali “veliki jer su bili kadri biti mali. A bili su “silni jer su bili blagi i strpljivi” (iz Uvoda). Možda je odatle autor i dobio inspiraciju dati knjizi ovakav naslov. I premda su prikazani sveci različiti po porijeklu, karakteru i zvanju, svi oni imali su čudesno isto silno srce, poslušno Bogu i odano ljudima.

Svetost nije pridržana za malobrojne i izabrane, nego je ponuđena svima. I ne sastoji se u tome da se čine izvanredne stvari, već da se sjedinimo s Kristom i živimo njegova otajstva, da usvojimo njegovo držanje, njegove misli i vladanje.

Neposredno po završetku Velikog Jubileja sveti Ivan Pavao II. objavio je apostolsko pismo “Ulaskom u novo tisućljeće” (2001.) u kojem je naglasio da je “svetost perspektiva u koju treba smjestiti čitav pastoralni hod” (NMI 30). Ako se takva perspektiva odredi i po njoj planira pastoralno djelovanje, onda će to imati svoje posljedice. Jer, staviti pastoralni hod pod znakom svetosti, veli papa, znači “izraziti uvjerenje kako je besmisleno zadovoljiti se životnom prosječnošću minimalističke etike i površne religioznosti” (usp. NMI 31). Drugi vatikanski sabor je prije pola stoljeća istaknuo kako su “svi u Crkvi pozvani na svetost” prema riječima apostola Pavla koji piše Solunjanima da je “Božja volja, njihovo posvećenje” (1 Sol 4, 3; usp. LG 39). U tom duhu tumači i sveti Ivan Pavao II. kako pitati katekumena, “želi li se krstiti”, zapravo znači pitati ga, želi li biti svet; želi li u životu ostvariti Isusov radikalni govor s Gore blaženstava (Mt 5, 1-11).

Nema nam druge nego se boriti, ustajati i dalje se boriti.

Potaknuti spomenutim apostolskim pismom hrvatski biskupi objavili su pastoralne smjernice “Na svetost pozvani” (2002.) kako bi potakli svećenike, vjernike i cijelu našu Crkvu na intenzivniji život u perspektivi svetosti. Upravo onako kako nas Krist poziva kad veli: “Budite, dakle, savršeni kao što je savršen Otac vaš nebeski” (Mt 5, 48). Istina, često smo skloni misliti da je svetost pridržana za malobrojne i izabrane osobe. Sveti Pavao ne misli tako. Dapače, on svojim Efežanima govori o velikom Božjem naumu kad kaže neka je “blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista u kojem nas je sebi izabrao prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim” (Ef 1, 4). Svetost, dakle, nije pridržana za malobrojne i izabrane, nego je ponuđena svima. I ne sastoji se u tome da se čine izvanredne stvari, već da se sjedinimo s Kristom i živimo njegova otajstva, da usvojimo njegovo držanje, njegove misli i vladanje. “Želiš li doista biti svet, onda ispunjavaj sitne dužnosti svakog trenutka”. Jer, “svetost se upravo u tomu sastoji da se ispunjavanju male dužnosti”, pisao je sveti Josemaria Escriva, koga je autor ove knjige nazvao “doktorom svakodnevice”. Josemaria Escriva k tomu dodaje kako “nije svet onaj koji nikada ne padne, već onaj koji ponizno i sa svetom upornošću uvijek iznova ustaje”. Nema nam druge nego se boriti, ustajati i dalje se boriti.

Premda su prikazani sveci različiti po porijeklu, karakteru i zvanju, svi oni imali su čudesno isto silno srce, poslušno Bogu i odano ljudima.

Likovi svetaca i blaženika, koje je gospodin Gunjević opisao u ovoj knjizi, pokazuju da je ljudska povijest označena tolikim muškarcima i ženama koji su svojom vjerom, ljubavlju i životom postali svjetionici mnogim naraštajima. I na razne načine pokazali snažnu prisutnost Uskrsloga. Pustili su, naime, da ih Krist toliko zahvati kako bi sa svetim Pavlom mogli ponavljati: “Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist” (Gal 2, 20). Putovi svetosti, dakle, mno¬gostruki su i prikladni pozivu svakoga čovjeka. Među njima su i ovdje opisani blaženi i sveti pojedinci koji su se posvetili u najredovitijim životnim okolnostima. I, čini mi se, na uvjerljiv način i danas nude to “visoko mjerilo” redo¬vitoga kršćanskog života.

†    Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

Zadar, 20. svibnja 2014.